Google izrađuje veliko superračunalo za sve PDF Ispis E-mail
Ocjena: / 4
LošeOdlično 
Valentino Međimorec   
Subota, 05 Siječanj 2008

ImageDok su nam za uobičajene, svakodnevne potrebe dovoljna naša uobičajena i svakodnevna računala, za određene zahtjevnije izračune odavno se koriste tzv. superračunala kakva smo rijetko u prilici vidjeti uživo.

Zacijelo najpoznatije superračunalo u povijesti je IBM-ov Deep Blue, prvo koje je uspjelo u šahu nadjačati tadašnjeg svjetskog prvaka u toj igri Garija Kasparova, no slični kompjutori izuzetne snage i brzine koristili su se posljednjih nekoliko desetljeća i za kudikamo ozbiljnije namjene.

Razlika između običnog računala i superračunala, osim u tome što potonje u razumnom vremenu može odraditi višestruko složenije procese, zapravo, na tehnološkoj razini ne postoji.

Najčešće su superračunala konstruirana naprosto tako da sadrže više paralelno spojenih procesora - središnje jedinice, odnosno “mozga” svakog klasičnog računala - kao i više memorije, diskova i svih ostalih “organa” kakve nalazimo u svakom stolnom ili prijenosnom računalu s kojima se susrećemo na dnevnoj razini.

Na takav način ojačana računala, ponekad i s nekoliko tisuća istovremeno upogonjenih procesora, koriste se za vojne simulacije, meteorološka predviđanja, automatizirano analiziranje baza podataka tajnih službi, simuliranje nuklearnih eksplozija, procjene klimatskih promjena, dizajniranje zrakoplova, analizu DNK, pronalaženje novih lijekova i slične nesvakidašnje situacije.

Za tipične izračune koji se zahtijevaju u takvim situacijama običnim bi računalima bili potrebni mjeseci ili godine, pa se - radi ubrzavanja procesa - koriste iznimno skupa superračunala.

S obzirom na to da je superračunalo konstruirano tek kao na pametan način umreženih puno običnih računala, u današnje vrijeme, kada su na internetu istovremeno umrežene milijarde običnih računala diljem svijeta, ispada da je jedno golemo superračunalo, najveće na svijetu, konstantno dostupno svima.

Uz pametno konstruiranu tehnologiju kojom bi se - uz volju vlasnika računala spojenih na internet - koristila procesorska snaga i memorijski kapaciteti običnih računala koja se koriste za svakodnevni rad, superračunala se mogu posve besplatno stvarati i iskorištavati kada god je to nekome potrebno.

Dakako, problem u toj priči je spomenuta volja vlasnika - malo tko je spreman kapacitete svog osobnog računala, ma koliko oni rijetko bili u cijelosti iskorištavani, ustupati vojnoj, farmaceutskoj ili bilo kojoj trećoj industriji, no svjetski giganti IT-ja domislili su se rješenja kojim bi tome doskočili.

Microsoft, Google, Yahoo, IBM, Amazon.com i slične velike kompanije i same su u posjedu desetaka tisuća računala spojenih na internet, kao i serverskih farmi izuzetne procesorske snage, te su ih za svoje potrebe, ali i potrebe klijenata kojima prodaju svoje usluge odlučili iskoristiti kao superračunala.

Taj trend u informatici naziva se “cloud computing”, što bi se moglo prevesti kao “računarstvo u oblacima”, a termin je i osmišljen tako da na simbolični način dočara činjenicu kako su kod takvog umrežavanja obična računala koja čine superračunalo vidljiva, ali ne i opipljiva, povezana na kaotičan i apstraktan način - baš kao oblaci.

Cloud computing kao ideja - puno više na filozofskoj razini, nego u stvarnosti - postoji već niz godina, no priču je posljednjih tjedana poprilično aktualizirao Google.

Dogovorivši se s IBM-om oko zajedničke strategije daljnjeg razvoja te tehnologije, Google je najavio da će iz vlastitog kontingenta servera i računala koja se koriste za temeljnu uslugu koju pruža ova kompanija - pretraživanje interneta - sastaviti oblak računala koja će besplatno dati na raspolaganje sveučilištima diljem svijeta da ih koriste kao superračunala u svrhu znanstvenih istraživanja.

Taj su projekt nazvali Google 101, a cilj im je s vremenom i svim korisnicima interneta omogućiti da koriste procesorsku snagu tog oblaka.

U budućnosti će, najavljuju nam iz Googlea, i obične, svakodnevne kompjutorske radnje, a ne samo one zahtjevne, biti distribuirane drugim računalima, pa korisnik neće morati za njih koristiti snagu vlastitog računala.

Već danas za pretraživanje interneta zapravo koristimo snagu Googleovih računala, a jednog dana ćemo isto činiti i za pisanje tekstova, sastavljanje tablica, obradu fotografija, igranje i obavljanje svih drugih poslova. Tada nećemo ni morati imati svoje osobno računalo, nego samo tipkovnicu, miš i ekran.

Aktualizi- ranje priče oko cloud computinga Googleov je odgovor na Microsoftovo nedavno kupovanje udjela u Facebooku.

(Jutarnji.hr) 
Zadnja Promjena ( Srijeda, 30 Siječanj 2008 )
  No Comments.
Discuss this item on the forums. (0 posts)

Novo na forumu

ocemo normalni j...
vegaboy 26-08-08 23:22
U blizini Ženeve...
Valentino Međimorec 16-07-08 12:26
Elektrotehnika!!!
stan 12-07-08 01:44
Odgovor:Racunaln...
Punish3r 27-06-08 02:39
Racunalna matema...
stan 26-06-08 04:08
Odgovor:demosi
Corvus 15-06-08 16:52
Odgovor:Tehnolog...
Corvus 15-06-08 16:47
demosi
Ana211 14-06-08 23:23
Odgovor:Tehnolog...
Periodicar 14-06-08 01:17
Odgovor:Tehnolog...
catch 10-06-08 19:56

Više..